Gaucherova bolest   

Što je Gaucherova bolest?

Gaucherova bolest je urođena bolest koja nastaje zbog mutacije u GBA genu. Genski produkt ovog gena, enzim glukocerebrozidaza, je kod oboljelih osoba prisutan u vrlo malim količinama  ili je enzim značajno manje funkcionalan.

Gaucherova bolest ima raznoliku kliničku sliku, od asimptomatskog oblika do perinatalnog smrtnog poremećaja. Uobičajeno se klasificira u tri tipa (1, 2 i 3) i 2 podtipa (perinatalno-letalni i kardiovaskularni).

Gaucherova bolest tip 1 očituje se kao koštana bolest, hepatosplenomegalija, anemija i trombocitopenija, plućna bolest, a središnji živčani sustav nije zahvaćen.

Gaucherova bolest tip 2 i 3 karakterizira prisutnost primarno neurološke bolesti. Ukoliko se bolest manifestira prije druge godine života, ograničenim psihomotornim razvojem i brzo progresivnim tijekom sa smrću između 2. i 4. godine života, klasificira se kao tip 2. Kod oboljelih od tipa 3 Gaucherove bolesti, ona se može očitovati prije druge godine života, no obično ima slabiju progresiju i životni vijek je značajno dulji.

 

Kako se nasljeđuje?

Gaucherova bolest nasljeđuje se autosomno recesivno. Oboljele osobe su ili homozigoti ili složeni heterozigoti. Oboljele osobe imaju bi-alelnu patogenu varijantu GBA gena (imaju oba alela GBA gena mutirana, mutacije mogu biti različite).

U većini slučajeva, roditelji oboljele osobe su heterozigoti (nositelji jedne patogene varijante GBA gena). Heterozigoti su bez simptoma i ne razvijaju bolest. Potomci oboljelih osoba su obvezatni nositelji (heterozigoti) za patogenu varijantu GBA gena.

 

Kako se postavlja dijagnoza?

Definitivna dijagnoza Gaucherove bolesti postavlja se:

  • mjerenjem aktivnosti enzima glukocerebrozidaze (glukozilceramidaze) iz leukocita periferne krvi koja kod oboljelih iznosi 0-15 % normalne aktivnosti i/ili
  • analizom DNA kojom kod oboljelih utvrdimo bi-alelne patogene varijante u GBA genu 

 

Kako se liječi?

Gaucherova bolest je jedna od rijetkih nasljednih bolesti za koju postoji učinkovita terapija. Trenutno su dva su tipa lijekova ispitana, registrirana i dostupna hrvatskim pacijentima:

  • enzimska nadomjesna terapija (ENT): intravenskim infuzijama u razmacima od 2 tjedna unosi se u organizam egzogeni enzim dobiven tehnologijom rekombinantne DNA kojim se nadomješta endogeni slabo funkcionalni enzim i postiže razgradnja supstrata koji se kod oboljelih nakuplja u lizosomima stanica; u našoj zemlji dostupna su dva enzimska pripravka: imiglucerase (Cerezyme®) i velalglucerase alfa (VPRIV®); terapija je doživotna i iznimno skupa
  • suspstrat reducirajuća terapija (SRT): oralno u obliku kapsula (jednom ili dvaput dnevno) unosi se inhibitor enzima glukozilceramid sintetaze i time smanjuje stvaranje supstrata kojeg onda preostali mutirani enzim glukocerebrozidaza može razgraditi; u našoj zemlji registriran je eliglustat (Cerdelga®) koji se također primjenjuje doživotno i iznimno je skup

 

Gdje se liječiti?

 

  1. KBC Zagreb, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb
    Klinika za unutarnje bolesti
    Zavod za bolesti metabolizma (prof.dr.sc. Ivan Pećin)
    REFERENTNI CENTAR MZ

  2. KBC Zagreb, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb
    Klinika za unutarnje bolesti
    Zavod za hematologiju (prof.dr.sc. Nadira Duraković)

  3. KBC Zagreb, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb
    Klinika za pedijatriju
    Zavod za medicinsku genetiku i bolesti metabolizma (prof.dr.sc. Ivo Barić)
    REFERENTNI CENTAR MZ

  4. KBC Rijeka, Krešimirova 42, 51000 Rijeka
    Klinika za internu medicinu
    Zavod za hematologiju (prof.dr.sc. Toni Valković)

  5. KBC Osijek, Josipa Huttlera 4, 31000 Osijek
    Klinika za unutarnje bolesti
    Zavod za hematologiju (Jasminka Sinčić-Petričević, dr.med.)